S konferencije za novinare: Koncesija je krivi smjer
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno: Srijeda, 15 Listopad 2014 13:21
Organizacijski odbor inicijative
«Na damo naše autoceste!» za Istru
NOVINARIMA I MEDIJIMA
Pula, 15. listopada 2014.
KONCESIJA JE KRIVI SMJER
IZ LOŠIH ISKUSTAVA DAVANJA AUTOCESTA U KONCESIJU
I MI SMO NEŠTO TREBALI NAUČITI
Prikupljanje potpisa organizirano je u 11 gradova Istre, a odaziv građana je iznimno velik. Iskustva nesposrednog razgovora s građanima na štandovima je da su vrlo dobro upoznati s ciljem inicijative i posljedicama davanja autocesta u koncesiju, istaknuli su predstavnici organizacijskog odbora inicijative «Ne damo naše autoceste!» u Istri Goran Matić (aktivist volonter), Dušica Radojčić (Zelena istra), Bruno Bulić i Rajko Kutlača (Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije) i Emil Jurcan (zadruga Praksa). Na konferenciji za novinare 15. listopada 2014. u Puli podsjetili su kako je kratkoročni cilj inicijative za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma onemogućiti koncesioniranje autocesta, dok je onaj dugoročni onemogućavanje budućih privatizacijskih pljački.
Goran Matić izjavio je kako "posebno ohrabruje velik odaziv mladih generacija koje smo već navikli karakterizirati kao indiferentne, odnosno nezainteresirane za 'politička' pitanja. To pokazuje da mladi u sve većoj mjeri uviđaju da, iako 'politika nije cool', nije cool niti ravnodušno promatrati kako se pred našim očima rasprodaje njihova budućnost, odnosno naša javna, zajednička dobra, te kako je i njihov angažman od presudnog značaja kako bi se političke elite prisililo na uistinu odgovorno upravljanje društvom. Danas to znači otpor privatizaciji autocesta, ali već sutra ti isti mladi morat će, u ime bolje budućnosti, suprotstaviti se - između ostalog - i komercijalizaciji i privatizaciji obrazovanja i zdravstva, recimo."
Dušica Radojčić upozorila je na loša iskustva s davanjem autocesta u koncesiju u Italiji, iz čijih bi loših iskustava i mi u Hrvatskoj trebali nešto naučiti: «U Italiji autoceste zovu kokama koje nesu zlatna jaja. Sve do kraja 90-ih godina gotovo sve autoceste u Italiji bile su javne a onda su 1999. privatizirane. Od tada do 2013. godine cestarine su u prosjeku narasle za 65%. U samo 6 godina je jedan od koncesionara, tvrtka Schemaventotto u vlasništvu Benettona, 6 do 7 puta multiplicirala vrijednost svog ulaganja u autoceste! Talijani to nazivaju privatizacijskom prevarom ili majkom svih prevara i to upravo zato što koncesionari nisu gradili autoceste, građene su javnim novcem, već su na kraju došli samo kako bi ubirali dobit. Zvuči poznato? Ni kod nas planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta već samo ubiranje profita 4 nadolazeća desetljeća - to je ta privatizacijska magija.»
U Hrvatskoj je pak problematičan slučaj Bina-Istre i ugovora iz 1995. o koncesiji za projektiranje, financiranje izgradnje i upravljanja autocestama u Istri: «Ugovor je sklopljen na 32 godine a 55 km postojećih dionica, koje su uključivale i tunel Učku, stavljeno je na raspolaganje koncesionaru uz obavezu izgradnje dodatnih 141 km. Što je prvo napravila Bina-Istra nakon potpisivanja ugovora o koncesiji? Podigla je cijenu tunelarine s 12 na 24 kune. Danas ona iznosi 28 kuna. Od tada je prošlo 19 godina. Oni su se obavezali izgraditi 141 km novih autocesta u Istri a izgradili su oko 100 km odnosno 5 km godišnje. Država je u najintenzivnijem periodu izgradnje autocesta ,od 2003. do 2005., gradila 150 km godišnje. Realno je da se 100 km autocesta izgradi u 3 do 4 godine, no to nije u interesu koncesionara. I zato se mi još i danas od Pazina do tunela Učka vozimo jednom trakom u koloni iza kamiona, riskirajući prometne nezgode na toj vrlo opasnoj dionici. Ali zato uredno plaćamo cestarinu 51 kn od Pule do tunela. Jasno je da koncesionari rade samo u svom interesu. Zamislite koliko je dobrobiti za istarski turizam i gospodarstvo moglo nastati da puni profil izgrađen u nekom razumnom roku. No to nije sve – premda je cestarinu počeo naplaćivati odmah na već izgrađenom dijelu, i to i za tunel koji je izgrađen samodoprinosom, država je Bina-Istri , a ne obrnuto, od 2009. do danas isplatila oko milijardu kuna!».
Radojčić je na kraju upozorila i kako je prva stvar koju svaki koncesionar autocesta učini - povećanje cestarina. Zbog povećanja cestarina dobar dio prometa seli se na državne i lokalne ceste te time raste broj prometnih nezgoda na njima. Zbog povećanja prometa teških vozila odnosno većeg opterećenja dolazi do bržeg oštećenja, čiju sanaciju plaća država tj. mi građani. Koncesionari ostvaruju svoj interes, smanjuje se promet na autocestama ali zbog povećanih cestarina dobit ostaje ista, s time da se zbog smanjenog prometa smanjuju troškovi održavanja autocesta.
Bruno Bulić osvrnuo se na izjavu predsjednika Republike da nije dovoljno informiran o posljedicama davanja autocesta u koncesiju: «Predsjednik je imao 3 godine, koliko se o mogućnosti koncesioniranja autocesta govori, da se informira. Žalosno je da to nije učinio. Za razliku od njega, građani su jako dobro informirani o posljedicama monetizacije. Njegovu izjavu shvaćam kao perfidni poziv građanima da se ne izjašnjavaju.»
Prisutni su na kraju pozvali građane na potpisivanje zahtjeva za referendum te da se volontiranjem na štandovima na kojima se prikupljaju potpisi pridruže inicijativi. Svi zainteresirani mogu se javiti na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Organizacijski odbor inicijative «Ne damo naše autoceste!» u Istri čine Centar za građanske inicijative Poreč, Čarobnjakov šešir, Nezavisni cestarski sindikat, platforma Pilula, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, Tranzicijska Pula, zadruga Praksa i Zelena Istra. Pomoć u organizaciji prikupljanja potpisa pružaju mnoge druge organizacije i pojedinci/ke.
Za organizacijski odbor inicijative u Istri
Dušica Radojčić (098 1818 640),
Bruno Bulić (098 335 660),
Goran Matić (097 6999 529)