Sa sjednice Socijalnog vijeća za turizam

Socijalno vijeće za turizam na jučerašnjoj je sjednici, na rok od godinu dana, izabralo Josipa Mikulića za predsjednika Socijalnog vijeća te Marinu Cvitić (SIKD) i Eduarda Andrića (STUH) za dopredsjednike Socijalnog vijeća. U Socijalno vijeće su ispred poslodavaca imenovani novi članovi Tonči Boras (predsjednik Uprave Suncekocerna d.d. Zagreb), Josip Mikulić (direktor Pravne službe Jadranskih luksuznih hotela d.d. Dubrovnik) i Tina Turk Lupieri, (rukovoditelj ljudskih resursa Maistre, d.d. Rovinj).
Socijalno vijeće raspravljalo je  o mogućim zajedničkim aktivnostima prema Vladi i ministarstvima sa ciljem poboljšanja uvjeta rada i zapošljavanja u turizmu. Prije svega se to odnosi na zahtjev za poreznim rasterećenje toplog obroka i smještaja zbog čega se (u situaciji koja je sada isto tretira kao dio plaće) stvara diskriminacija između domicilnih radnika i radnika kojima smještaj i topli obrok osigurava poslodavac. U tom smislu je donijelo zaključak da od Ministarstva turizma zatraži pojašnjenje da li je i što poduzelo ili namjerava poduzeti po dopisu SIKD-a od 30. lipnja 2017 u kojem je detaljno obrazložena problematika diskriminacije radnika po toj osnovi, kao i potreba poreznog rasterećenja ovih stavki. Socijalni partneri složili su se i oko dodatnih mjera koje bi trebalo zajednički predlagati, kao što je izmjena zakonske regulative i propisa o zapošljavanju koji će omogućiti rad svima koji žele, na način da se omogući rad maloljetnicima do 22,00 sata i svim umirovljenicima (ne samo onima koji su ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu), bez gubitka prava na mirovinu, kao i mogućnost povećanja maksimalnog fonda sati za tkzv. „dodatni rad kod drugog poslodavca".

Ukazali su na potrebu izrade analize stanja i dokazane raspoloživosti nezaposlenih osoba za rad u turizmu, kako bi se utvrdilo koliko nezaposlenih osoba u RH je stvarno raspoloživo za rad ( koliko ih je spremno za rad u ovoj djelatnosti, odnosno koji su razlozi zbog kojih im rad u ovoj djelatnosti nije atraktivan). Takvu analizu bi trebao napraviti Hrvatski zavod za zapošljavanje kako bi se na vrijeme mogle poduzeti aktivnosti za narednu turističku sezonu. Tada bi se, u slučaju da se ukaže potreba, razmišljalo i o dodatnim mogućnostima zapošljavanja, temeljem sklapanja bilateralnih sporazuma o zapošljavanju sezonskih radnika iz susjednih zemalja, iako, po mišljenju sindikata, ne postoji veći interes radnika iz susjednih zemalja za rad u HR. Stoga se i od strane poslodavaca sugeriralo da je potrebno mijenjati odnos prema radnicima, ne samo na način da se radnicima osigura pristojna plaća i smještaj, već da se bude i fleksibilniji prema potrebama radnika, kako u smislu prilagođavanja radnog vremena potrebama radnika, tako i drugim potrebama. U tom smislu biti će potrebna edukacija srednjeg menegmenta, posebno u pogledu komunikacije i odnosa prema radnicima. Bit će potrebno uložiti puno energije i truda da se promjeni dosadašnje negativno poimanje sezonskog rada u turizmu, kojem su pridonijeli ponajviše neuredni poslodavci.
U tom smislu i plaće ugovorene Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji će se primjenjivati na poslodavce kod kojih nije zaključen „kućni" kolektivni ugovor, o kojoj će socijalni partneri započeti pregovore u narednom razdoblju, moraju biti stimulativne i moraju spriječiti crnu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju. I u ovom segmentu osjeća se potreba izmjena radnog zakonodavstva kako bi kršenje Kolektivnog ugovora predstavljalo prekršaj - istaknuli su članovi Socijalnog vijeća u raspravi.
Socijalno vijeće će u narednom periodu konkretizirati zajedničke stavove i mjere koje će predložiti nadležnim Ministarstvima i Vladi RH.