U hotelu Omorika u Crikvenici održan Skup radnika Jadrana d.d. Crikvenica

hotel omorikajadran
Na Skupu radnika koji je održan 22.11.2017. direktor Društva Jadran d.d Dino Manestar  upoznao je prisutne s ostvarenim rezultatima poslovanja, postignutoj nagodbi s vjerovnicima, ali i s procesom privatizacije koji je u tijeku. Na poziv za upućivanje pisma namjere za prodaju Jadrana pristigle su 22 ponude, a u tijeku je i utvrđivanje uvjeta prodaje. Prema utvrđenoj dinamici, do konca godine CERP bi trebao utvrditi najpovoljnijeg ponuđača.
Direktor je odgovarao i na pitanja radnika koje je čitao predsjednik RV.
Skupu se obratila i i Marina Cvitić, predsjednica Odbora za turizam SIKD-a koja se osvrnula na gorući problem turizma, a to je nedostatak radnika. Za nedostatak radnika odgovornost snose sami poslodavci jer u prethodnim godinama ne samo da su se rješavali starijih radnika, nego nisu vodili brigu ni o uvjetima rada ni smještaja sezonskih radnika. Povećanje plaće moglo je biti daleko veće, međutim, poslodavci su mislili da će vječito na raspolaganju imati radnika po želji. Osvrnula se i na diskriminaciju radnika po osnovi priznavanja troškova smještaja i prehrane u bruto plaće, zbog čega domicilni radnici imaju niže naknade za zapošljavanje i doprinose za mirovinu. Predstavila je mjere koje Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije predlaže kako bi se problem nedostatka radnika riješio, a to su:

1. POSLODAVCI moraju napraviti uvjete rada, financijsko nagrađivanje i adekvatan smještaj sezonskih radnika koji će biti atraktivniji od odlaska na rad u inozemstvo, i tu je potrebno raditi na osvješćivanju malih poduzetnika. Plaća i ostala materijalan prava (regres za GO, božićnica, nagrade za doprinos, jubilarne nagrade...) značajni su faktor odabira posla. Uvjeti rada, prilagođavanje potrebama radnika, ulaganje u adekvatan smještaj, što više ugovora na neodređeno vrijeme, za stalne sezonske poslove kako bi radniku kontinuirano tijekom godine tekao radni staž i primanja – ukratko stvaranje adekvatnih i poželjnih uvjeta rada. Dio dobiti treba izdvojiti u tu svrhu. Prostora za to ima u financijskim rezultatima poslodavaca.
2. VLADA kroz izmjenu propisa mora rasteretiti poslodavce u ovoj djelatnosti. 18% udio turizma u BDPu Hrvatske pokazatelj koliko Hrvatska ovisi o turizmu. Iako nije dobro da gospodarstvo ovisi o jednoj (i to jako plahoj djelatnosti) potrebno ju je sačuvati, a ne uništavati. Potrebno je mijenjati zakonodavstvo i to:
- porezne propise na način da topli obrok i smještaj radnika porezno rastereti. (sada se tretira kao plaća) čime će se spriječiti dosadašnja diskriminacija radnika; razmisliti o mogućim poreznim olakšicama za izgradnju objekata za smještaj radnika; porezno poticati poslodavce na ulaganja u bolje uvjete rada radnika i edukacije radnika, cjelogodišnje poslovanje i zapošljavanje na neodređeno vrijeme ili putem ugovora za stalne sezonske radnike.
- radno i mirovinsko zakonodavstvo – omogućiti rad svima koji to žele i koji mogu raditi u turizmu: učenicima dozvoliti rad poslije 20,00 sati do 22,00 sata; umirovljenicima omogućiti rad bez gubitka prava na mirovinu i to i onim umirovljenicima koji nisu ostvarili pravo na punu mirovinu; možda i omogućiti rad umirovljenicima duže od 4 sata;
- utvrditi standarde rada koji bi omogućili bolje (lakše) uvjete rada i zapošljavanje radnika koji u sadašnjim uvjetima ne mogu raditi
3. Inspekcijski nadzori trebaju biti stalni i kontinuirani sa svrhom preventivnog djelovanja i edukacije kako bi se spriječilo kršenje prava radnika, a u krajnjem slučaju i kažnjavanjem poslodavaca posebno za prekršaje kao što su neprijavljivanje radnika, isplate plaće ispod ugovorene Kolektivnim ugovorom, učestalim kršenjem radnog vremena radnika.
Problem nedostatka radnika zahtjeva sveobuhvatno, sustavno i dugoročno rješenje. To je pitanje odgovornosti cijelog sustava: poslodavaca, Vlade RH, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obrazovnog sustava. A ako ili dok se ti uvjeti ne ispune, i ako zakaže samo jedna karika, ne samo da nećemo imati dovoljno radnika za rad u ovoj djelatnosti, ne samo da nećemo imati zadovoljnog radnika koji je KLJUČ USPJEHA U TURIZMU, nego ćemo izgubiti i ove radnike koje sada imamo.
Radnicima je poručila da je privatizacija pred vratima i da privatizacijom Jadrana više ništa neće biti isto. Može biti bolje, ali i gore, ovisno tko će kupiti Jadran, te pozvala radnike da budu jedinstveni i da se sindikalno organiziraju jer samo tako mogu obraniti svoja prava. Prilikom sklapanja Kolektivnog ugovora mislili smo na ovaj trenutak i dogovorili da ako do privatizacije dođe u zadnjoj godini važenja Kolektivnog ugovora, on se primjenjuje još jednu godinu.