Uz Dan žena: Žena ima više, manje rukovode i manje su plaćene

Detalji: Kategorija: Vijesti; Objavljeno: Srijeda, 07 Ožujak 2018 08:24

8.mart

Ove godine Dan žena obilježavamo u znaku borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Od prvog obilježavanja Međunarodnog dana žena prošlo je 107 godina. Ideja postizanja potpune jednakosti za sve žene diljem svijeta, nažalost, i dalje nije u potpunosti shvaćena i ostvarena. Nejednakost plaće muškaraca i žena i dalje postoji u brojnim zemljama, a žene i dalje nisu jednako zastupljene ni u politici ni u biznisu. Podaci pokazuju poražavajuće brojke te jasno tvrde kako su žene potlačene i po pitanju edukacije i zdravlja. I dalje je vrlo prisutno nasilje nad ženama, ali brojne države nemaju snage, ali ni volje s time se odlučnije razračunati. Nespremnost Hrvatske da ratificira Istanbulsku konvenciju, nažalost, dovodi u ozbiljnu sumnju da se i Hrvatska nalazi u tom društvu. Stoga, svake godine žene diljem svijeta iznova udružuju vlastite snage i jasno i glasno svima daju do znanja da bi se sve prisutne nejednakosti trebale konačno prepoznati i promijeniti. Istovremeno valja obilježiti uspjehe brojnih žena koje su uspjele savladati prepreke na putevima jednakosti. 'Budi hrabra za promjenu' bila je tema Međunarodnog dana žena 2017. godine kojom se željelo potaknuti ljude da istupe i otvoreno zatraže promjenu za sve žene diljem svijeta. Glasno je poručeno da se više ne želi čekati na jednakost već da je treba početi živjeti. Riječ je porukama koje moraju biti trajan imperativ i koje ovaj Sindikat, uz čestitke povodom njihovog Dana, upućuje svim ženama, posebno svojim članicama.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je porazne podatke na Konferenciji o ravnopravnosti na radnom mjestu, održanoj 07.03.2018. u Zagrebu (izvadak iz jutarnji.hr):
Žene u Hrvatskoj čine 54 posto u ukupnom broju nezaposlenih, na tržištu rada dvostruko češće dobivaju ugovore na određeno nego muškarci, zarađuju prosječno 11 posto manje od muškaraca – u nekim djelatnostima i 25 posto manje, njih više od polovice nakon rodiljnog dopusta ili tijekom trudnoće dobije otkaz na radnom mjestu, čine 60 posto visokoobrazovane radne snage, no tek 24 posto osoba na upravljačkim i rukovodećim pozicijama su žene
Pritužbe na diskriminaciju vezanu uz rad, zapošljavanje i socijalnu sigurnost čine gotovo dvije trećine svih pritužbi koje nam stižu. Praksa pokazuje da poslodavci ne poštuju propise i obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom, a majčinstvo se pokazuje kao najveća prepreka u poslovnom životu. Ipak, dok je postizanje stvarne ravnopravnosti u pojedinim državama EU na vrhu postavljenih prioriteta, u Hrvatskoj to nije tako – istaknula je Ljubičić.
U najtežem su položaju, pokazala su istraživanja pravobraniteljice, žene koje rade u privatnom sektoru, koje imaju više djece i koje kod kuće obavljaju većinu poslova vezanih za kućanstvo i za brigu oko djece. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života iznimno je teško te veliki broj zaposlenih majki, za razliku od zaposlenih očeva, mora odustajati od karijere. Tako, primjerice, trećina zaposlenih žena nakon povratka s roditeljskog dopusta, odustaje od poslovnog usavršavanja ili poslovnih putovanja, zbog čega automatski propušta mogućnost napredovanja.

ŽENA IMA VIŠE, PUNO MANJE RUKOVODE, MANJE SU PLAĆENE IAKO SU OBRAZOVANIJE, VIŠE ČITAJU

U Hrvatskoj ima više žena nego muškaraca. Taj i brojne druge zanimljive podatke vezane uz muškarce i žene objavio je krajem 2017. Državni zavod za statistiku, pozivajući se na Eurostat koji je u povodu Europskog dana statistike pripremio publikaciju "Život žena i muškaraca u Europi – Statistički portret". Publikacija uspoređuje svakodnevni život žena i muškaraca u europskim zemljama, pa tako i Hrvatskoj. Istraživanja pokazuju kako muškarci u Hrvatskoj ranije traže posao, a kasnije napuštaju obiteljski dom i stupaju u samostalni život. Žene ranije stupaju u brak, ranije odlaze u mirovinu, a u prosjeku žive duže od šest godina u odnosu na "jači spol". U Hrvatskoj je više visokoobrazovanih žena od muškaraca.

Po statistici žena na rukovodećim položajima Hrvatska, prema podacima iz 2016., ne zaostaje za europskim prosjekom jer, od ukupnog broja rukovoditelja, čak 70 posto čine muškarci. Ovaj omjer uzrok je i jaza između spolova u plaći. Prema podacima za 2014. žene imaju 10,4 posto manju bruto satnicu od muškaraca. U svim promatranim zanimanjima muškarci su imali veću srednju vrijednost satnice. Ipak svakodnevni primjeri dokazuju sve manju podjelu na muška i ženska zanimanja. Nije više rijetkost na blagajnama trgovačkog centra susresti muškarca ili ženu za upravljačem kamiona, autobusa... S obzirom na to da su tzv. ženska zanimanja u većini slabije plaćena, mnoge se žene odlučuju na "muška zanimanja", poput inženjera, građevinara, profesionalnih vojnika, zaštitara, tjelohranitelja, vatrogasaca...
Statistički pokazatelji kazuju kako su znatne razlike između žena i muškaraca u Hrvatskoj vezane uz važne životne trenutke kao što su prvo zaposlenje, napuštanje obiteljskog doma, sklapanje braka, roditeljstvo, umirovljenje, te trajanje života. Žene prvo zaposlenje u prosjeku traže s 25 godina, a muškarci već s 21 godinom. Žene u Hrvatskoj obiteljski dom napuštaju u prosjeku s 29,7 godina, dok muškarci 3,5 godine poslije. Muškarci kasnije sklapaju i brak, čak 2,8 godina poslije nego žene, koje u prosjeku prvi brak sklapaju s 27,9 godina, dok prvo dijete rađaju s 28,3 godine. Umirovljenje je također jedan od važnih životnih trenutaka u životu muškaraca i žena, pa tako u Hrvatskoj žene u prosjeku u mirovinu odlaze s 56 godina, dok muškarci odlaze s 60,1 godinom. Vidljiva je velika razlika između muškaraca i žena u trajanju života. Dok muškarci u prosjeku žive 74,4 godine, žene žive 6,1 godinu dulje. Iako u prosjeku najčešće muškarci svoje zdravlje procjenjuju kao dobro, ili vrlo dobro, prema podacima iz 2014., muškarci najčešće umiru od raka, njih čak 474,3 na 100.000 muškaraca, dok žene najčešće umiru od srčanih bolesti, njih 260,5 na 100.000 žena.
Kao posljedica duljeg života žena statistika također pokazuje da u Hrvatskoj ima više žena nego muškaraca. Naime, u 2016. na svakih 100 muškaraca bile su 107,2 žene (7,2 posto više). Međutim, u dobnoj skupini do 17 godina, muškaraca je 5,4 posto više nego žena, dok je u dobnoj skupini 65 i više godina opet više žena, i to za 51,2 posto. Čak 2,6 posto žena u dobi između 25 i 49 godina živi samo s djecom, dok je taj postotak kod muškaraca mnogo manji te iznosi 0,5 posto. U dobnoj skupini 65 i više godina, također je vidljivo da više žena (36 posto) nego muškaraca (14,4 posto) žive same.
Istraživanje kazuje kako je manji udjel muškaraca s visokim obrazovanjem. Prema podacima iz 2016. godine 65 posto muškaraca u Hrvatskoj završilo je srednju školu, dok ih je samo 20,3 posto završilo visoko obrazovanje, što je za 5,3 posto manje od žena koje su završile spomenuti stupanj obrazovanja. Međutim, stopa zaposlenosti žena u dobnoj skupini od 15 do 64 godine ipak je niža za devet postotnih bodova od stope zaposlenosti muškaraca, a u 2016. iznosila je 52,4 posto. Stopa zaposlenosti za žene i muškarce razlikovala se prema broju djece, te je vidljivo da razlika između stope zaposlenosti za muškarce i žene raste s brojem djece. Tako je stopa zaposlenosti za žene s jednim djetetom iznosila 65 posto, dok je za muškarce s jednim djetetom bila viša za 8,6 postotnih bodova, a kod žena s troje i više djece iznosila je 56,6 posto, što je za čak 21,9 postotnih bodova manje nego za muškarce. Osim toga, 2,7 posto više žena imalo je posao s nepunim radnim vremenom.
Čak 71 posto žena u dobi između 16. i 74. godine života koristi internet za posjećivanje društvenih mreža, što je za četiri posto više od muškaraca, dok 91 posto muškaraca koristi internet za čitanje vijesti, što je za jedan posto više od žena. Internetska kupnja rjeđa je među ženama nego među muškarcima. U kulturnim navikama, osim u dijelu koji se odnosi na posjećivanje sportskih natjecanja uživo, žene prednjače muškarcima. Tako je tijekom 2013. godine čak 15 posto žena više čitalo knjige od muškaraca, a u okupljanju s prijateljima u 2015. uživalo je 17,2 posto žena, što je 2,8 posto više od muškaraca. U spomenutoj godini žene su češće išle i u kino, njih 16,2 posto, što je za 1,2 posto više od muškaraca, a u većoj mjeri posjećivale su i kulturne znamenitosti. Najveća razlika između muškaraca i žena zabilježena je u odnosu na posjećivanje sportskih događanja na koje je tijekom 2014. odlazilo 10,4 posto više muškaraca.