novilist.hr Bruno Bulić: Dok je na burzi rada 180 tisuća nezaposlenih, Vlada RH uvozi dodatnih 1.400 radnika

bruno novilist radnasnaga

Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima Bruno Bulić

RIJEKA U vrijeme dok je na burzi rada 180 tisuća nezaposlenih, Vlada RH uvozi dodatnih 1.400 radnika. Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić i pokazao bonitentna izvješća dvadesetak najjačih turističkih tvrtki u Hrvatskoj. – Od 2012. do 2016. godine čiste dobiti ovih tvrtki nakon oporezivanja kreću se od 30 do 60 milijuna kuna, a predsjednici uprava imaju minimalne netto plaće 23 do 25 tisuća kuna, pa sve do 90 tisuća kuna plus enormne bonuse. Eto, takve tvrtke ne daju radnicima pristojne plaće i pristojnu božićnicu, niti zapošljavaju radnike u stalni radni odnosi, kazao je Bulić ustvrdivši da hrvatske turističke tvrtke nigdje u Europi ne bi zaradile ovoliko novca.Bulić je izrazio čuđenje da Vlada RH, a ni visokobonitetne tvrtke ne mogu privući domaće radnike pristojnim plaćama, a i skeptičnost da će im itko iz inozemstva doći raditi u Hrvatsku za minimalnu plaću.

– Ministar turizma Gari Cappelli i ministar rada Marko Pavić ili ništa ne razumiju, ili da su u kolu krupnog kapitala gdje očito dobro prolaze.Citiravši premijera Plenkovića koji je kazao da u Hrvatskoj svatko tko želi, može naći posao, Bulić mu je poručio da blokira sve račune i imovinu i da se zaposli kao sobarica ili pomoćni radnik u kuhinji, pa neka sa 3 i pol tisuća kuna hrani obitelj. Također, Bulić je naveo da je SIK upozorio Ministarstva turizma i rada na diskriminaciju domaćih sezonskih radnika i doseljenika, jer primjerice, sezonski radnik u, primjerice, Opatiji, za isti posao kod istoga poslodavca kod kojega radi i sezonac iz Opatije, ima po završetku sezonskog posla za 1.000 kuna veću naknadu sa zavoda za zapošljavanje, jer su mu troškovi za stanovanje i hranu uključeni u plaću. Kao dobar primjer poslodavca koji se konačno počeo brinuti za radnike, Bulić je naveo Plavu lagunu, gdje je, kako je kazao, polovica radnika stalno zaposlena, a polovica sezonski.