Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima Bruno Bulić
RIJEKA U vrijeme dok je na burzi rada 180 tisuća nezaposlenih, Vlada RH uvozi dodatnih 1.400 radnika. Uvoz radne snage za potrebe turizma je pogodovanje Vlade RH krupnom kapitalu nauštrb hrvatskih radnika i mladih bez posla. Umjesto da bude stabilizator između nezasitnosti kapitala i siromašnog radnika, Vlada staje na stranu krupnog kapitala, što je nedopustivo, kazao je novinarima predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić i pokazao bonitentna izvješća dvadesetak najjačih turističkih tvrtki u Hrvatskoj. – Od 2012. do 2016. godine čiste dobiti ovih tvrtki nakon oporezivanja kreću se od 30 do 60 milijuna kuna, a predsjednici uprava imaju minimalne netto plaće 23 do 25 tisuća kuna, pa sve do 90 tisuća kuna plus enormne bonuse. Eto, takve tvrtke ne daju radnicima pristojne plaće i pristojnu božićnicu, niti zapošljavaju radnike u stalni radni odnosi, kazao je Bulić ustvrdivši da hrvatske turističke tvrtke nigdje u Europi ne bi zaradile ovoliko novca.Bulić je izrazio čuđenje da Vlada RH, a ni visokobonitetne tvrtke ne mogu privući domaće radnike pristojnim plaćama, a i skeptičnost da će im itko iz inozemstva doći raditi u Hrvatsku za minimalnu plaću.
– Ministar turizma Gari Cappelli i ministar rada Marko Pavić ili ništa ne razumiju, ili da su u kolu krupnog kapitala gdje očito dobro prolaze.Citiravši premijera Plenkovića koji je kazao da u Hrvatskoj svatko tko želi, može naći posao, Bulić mu je poručio da blokira sve račune i imovinu i da se zaposli kao sobarica ili pomoćni radnik u kuhinji, pa neka sa 3 i pol tisuća kuna hrani obitelj. Također, Bulić je naveo da je SIK upozorio Ministarstva turizma i rada na diskriminaciju domaćih sezonskih radnika i doseljenika, jer primjerice, sezonski radnik u, primjerice, Opatiji, za isti posao kod istoga poslodavca kod kojega radi i sezonac iz Opatije, ima po završetku sezonskog posla za 1.000 kuna veću naknadu sa zavoda za zapošljavanje, jer su mu troškovi za stanovanje i hranu uključeni u plaću. Kao dobar primjer poslodavca koji se konačno počeo brinuti za radnike, Bulić je naveo Plavu lagunu, gdje je, kako je kazao, polovica radnika stalno zaposlena, a polovica sezonski.